U ime obitelji – pregled 2013. godine

Objavljeno 02. 01. 2014. u kategoriji Aktualnosti, Izdvojeno, Referendum

profile1

Nakon 23 godine demokracije i samostalnosti u Republici Hrvatskoj, održan je prvi referendum koji su pokrenuli i omogućili sami građani. Donosimo pregled najvažnijih datuma koji su obilježili djelovanje Građanske inicijative “U ime obitelji”.

Građanska inicijativa „U ime obitelji“ okupila je građane različitih vjeroispovijesti, političkih i drugih uvjerenja i ekonomskih statusa, brojne udruge, vjerske zajednice, hrvatske branitelje, političke stranke – sve one koji smatraju da je brak životna zajednica žene i muškarca. Podržale su je brojne javne osobe.

U siječnju 2013. osnovana je koordinacija udruga, dok je u ožujku osnovan Organizacijski odbor Inicijative, kada počinju i pripreme za izjašnjavanje građana o raspisivanju referenduma s referendumskim pitanjem: „Jeste li za to da se u Ustav RH unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?“. Inicijativa je predstavljena na prvoj konferenciji za novinare održanoj u travnju.

Zahtjev za raspisivanje referenduma građani su mogli potpisati na više od 2000 mjesta u cijeloj Hrvatskoj od 12. do 26. svibnja 2013. Prikupljeno je 749 316 valjanih potpisa koji su predani Hrvatskom saboru 14. lipnja 2013. čime je ostvarena prva faza u raspisivanju referenduma. Sada je bilo na Hrvatskom saboru i Ministarstvu uprave da te potpise provjeri i nakon toga Hrvatski sabor raspiše referendum.

To sve ne bi bilo moguće ostvariti da nije bilo 6000 volontera koji su nesebično darivali svoje vrijeme, vještine i novac te tako građanima RH omogućili prvi referendum od samostalnosti na kojem su mogli reći kako žele urediti društvo. Na hrvatskim je sveučilištima djelovala Studentska inicijativa koja je na svojim fakultetima i u studentskim domovima organizirala izjašnjavanje o referendumu i kvalitetne debate o važnosti braka za hrvatsko društvo. Tijekom prikupljanja potpisa, volonteri su bili napadani, vrijeđani i omalovažavani, zapaljen je i štand na mjestu izjašnjavanja građana, srušena je internetska stranica Inicijative. Promijenjen je i broj potpisa koji je Inicijativa trebala prikupiti (porastao je s 375 tisuća na 451 tisuću potpisa što čini 10 posto od ukupnoga broja birača U RH). Unatoč tomu, izdržani su svi izazovi na koje je Inicijativa naišla.

Potpisi su provjereni u rujnu – Ministarstvo uprave provjerilo ih je nakon tri mjeseca, Inicijativa je slala brojna pisma saborskim zastupnicima, predsjedniku Sabora, poticala ih da potaknu raspravu o referendumu i zatraže njegovo raspisivanje. Predsjednik saborskog Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav tumačio je Ustav suprotno mišljenjima 11 profesora Ustavnoga prava koji su ranije zajedničkom otvorenom izjavom naglasili da ukoliko 10 posto birača zatraži izmjenu Ustava, Sabor mora raspisati ustavotvorni referendum te bi „odbijanje Hrvatskog sabora da raspiše referendum nakon što su ispunjene sve formalno-pravne pretpostavke za njegovo raspisivanje predstavljalo negiranje same biti referenduma narodne inicijative (…)“.

28. listopada oglasio se Ustavni sud te upozorio Hrvatski sabor da je odluka kojom potvrđuje da je referendum, na kojem se narod većinski izjasni “za” predloženo pitanje, proveden u skladu s Ustavom, ujedno znači i da je Ustav promijenjen na dan održavanja referenduma s trenutačnim pravnim učinkom, što znači – građani na referendumu svojom odlukom izravno mijenjaju Ustav!

8. studenoga Hrvatski je sabor raspisao referendum koji će se održati 1. prosinca. Time je započela kampanja ZA ustavnu zaštitu braka u kojoj su volonteri organizirali razne tribine i događanja u svim dijelovima Hrvatske te tako informirali građane o predstojećem referendumu.

Tijekom svih ovih mjeseci vodila se jaka anti-kampanja u kojoj je sudjelovao veći dio medija, aktualna vlast, „nevladine“ udruge te GONG. Predstavnici Inicijative su vrijeđani, uspoređivani s nacističkim zločincima, izmišljane su lažne izjave, optuživalo se za diskriminaciju. Unatoč jasnim preporukama Venecijanske komisije Vijeća Europe u Kodeksu dobre prakse za referendum u kojem jasno stoji kako vlada ne smije koristiti javna sredstva za referendumsku kampanju niti zlouporabiti političku poziciju za jednostranu kampanju protiv referenduma kako bi građani mogli donijeti informiranu odluku o referendumskom pitanju, i Premijer i Predsjednik RH, kao i većina ministara u Vladi javno se izjašnjavala „protiv“ referenduma.

Europska je komisija 2013. godinu proglasila „Godinom građana“. U Hrvatskoj je ona proslavljena na najbolji mogući način 1. prosinca – festivalom izravne demokracije na kojem je 66 % građana koji su izišli na referendum (946 433) odlučilo da u Ustav RH uđe odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca. Odluka o ustavnoj zaštiti braka i službeno je objavljena u Narodnim novinama 11. prosinca 2013. Brak je životna zajednica žene i muškarca – stoji u 62. članku, st. 2. Ustava Republike Hrvatske.

Prvi građanski referendum srušio je mit o „urbanosti“ onih koji su protiv i  „ruralnosti“ onih koji su za brak kao zajednicu žene i muškarca. Od 128 hrvatskih gradova, samo je 8 bilo protiv braka kao zajednice žene i muškarca, a svi su ostali bili ZA.

Hvala svima koji su to omogućili!

I u novoj se godini radujemo zajedničkim projektima s našim volonterima i podupirateljima koje je ova Inicijativa povezala, kako i sami kažu, u jednu veliku „obitelj“.

Fotografije možete pogledati u galerijama:

Hrvatska za referendum

 

Predaja potpisa Hrvatskom saboru 14. lipnja 2013.

 

Dan ZA obitelj – Osijek

 

Referendumska noć