Sve što možda ne znate, a trebate znati o dopisnom i elektroničkom glasovanju

Objavljeno 30. 06. 2014. u kategoriji Aktualnosti, Referendum

glasovanje 200

Glasovanje dopisnim i elektroničkim putem moderna je tekovina koju danas upotrebljava u mnogim zemljama svijeta za glasovanje na lokalnim, predsjedničkim i parlamentarnim izborima. Iako je elektroničko glasovanje relativno novijeg datuma, što se i razumljivo zbog buma informatizacije cijelog svijeta u zadnjih petnaestak godina, prihvaćeno je i rabi se u raznim razvojnim oblicima u najnaprednijim zemljama svijeta. Tako je još u listopadu 2001 g. dana mogućnost državljanima Australije da glasuju elektroničkom putem što je već tada, prve godine, iskoristilo 8,3% stanovništva.

Glasovanje elektroničkim i dopisnim putem predstavlja korak prema naprijed u izbornim procesima.

U sklopu projekta e-Hrvatska građani su dobili svoj pretinac u kojem mogu dobiti sve dokumente i informacije iz područja državne uprave.

Ne postoji razlog zašto ne bismo u Hrvatskoj uz e-građanina imali i e-glasača. Infrastruktura je već tu, a s minimalnim ulogom izbore bi se učinilo dostupnijim mnogo većem broju hrvatskih državljana i brača. Osim jednake dostupnosti svim biračima koji na to imaju pravo, dopisno i elektroničko glasovanje u svim zemljema u koje je uvedeno povećalo je izlaznost.

Elektroničko glasovanje

Elektroničko glasovanje, računalni oblik glasovanja u kojemu birač ne mora doći na bračko mjesto, ispuniti glasački listić i ubaciti ga u glasačku kutiju, nego daje svoj glas pomoću “računalnog miša”. Naziva se i internetskim glasovanjem, online- glasovanjem, a skraćeno se označuje engleskom riječi kao eVoting.

Glasovanje elektroničkom poštom naziva se i rafiniranom metodom pismovnog, dopisnog, glasovanja kao jednoga oblika glasovanja. Pretpostavlja se da će ubudućnosti posve istisnuti osobno glasovanje. Elektroničko je glasovanje jeftinije, jer ne iziskuje materijalne troškove za organizaciju biračkih mjesta; brže, jer se na rezultate ne mora čekati satima ili danima dok se ne prebroje svi glasački listići, nego su oni poznati odmah nakon isteka roka za glasovanje; politički učinkovitije, jer povećava sudjelovanje u izborima zato što birači ne moraju dolaziti na biračka mjesta i tako trošiti svoje vrijeme; racionalnije, jer elektronički mediji omogućuju bolju informiranost građana o programima i kandidatima. Protivnici elektroničkog glasovanja kao probleme navode osiguranje tajnosti glasovanja, utvrđivanje jednoznačne identifikacije birača, siguran prijenos podataka, mogućnost izvanjske manipulacije rezultatima – no u zemljama koje su uvele elektroničko glasovanje pokazalo se da navedeni, potencijalni problemi mogu biti uspješno riješeni.

Dopisno glasovanje

U ovom je trentuku u Hrvatskoj zakonski moguće glasovanje u odsutnosti, a dio toga je i dopisno glasovanje zabirače koji na dan izbora ne mogu izaći na biračko mjesto zbog opravdanih razloga: ne borave u tom trenutku u zemlji ili u svojemu izbornom okrugu, bolesni su i nemoćni, nalaze se u zatvorima, na brodovima, u vojnim postrojbama, u diplomatskim misijama itd.Tri su oblika glasovanja u odsutnosti: (1) prethodno glasovanje, koje omogućuje biračima koji ne mogu glasovati na dan izbora da to učine dan ili nekoliko dana prije; (2) poštansko glasovanje, koje omogućuje osobama koje na dan izbora nisu u zemlji ili zbog nekih drugih razloga ne mogu izaći na biračko mjesto da glasački listić pošalju poštom; (3) zamjensko glasovanje, kojim se omogućuje da umjesto slijepih i, općenito, invalidnih osoba glasuje druga, oponumoćena osoba ili da te osobe pošalju svoj glasački listić biračkom odboru po drugoj osobi. Glasovi dani u odsutnosti pribrajaju se glasovima na glasačkim mjestima i izbornim okruz ima u kojima su trebali glasovati da nisu bili spriječeni u tome.

U Hrvatskoj više od 400,000 državljana koji prebivaju izvan Hrvatske ne samo da ne može glasovati dopisnim ili elektroničkim putem, već se prije glasovanja moraju „registrirati“ za glasovanje i onda putovati stotinama i tisućama kilometara kako bi na malobrojnim lokacijama mogli ostvariti svoje građansko pravo – sudjelovanje na izborima.

 

Primjeri zemalja koje koriste elektroničko i dopisno glasovanje

Većina europskih država koji imaju brojna iseljeništva godinama su tražile najbolje načine uključivanja dijela svojih državljana, koji žive izvan državnih granica, u izborne procese u matičnim državama.

Najdalje je u tom pogledu otišla Italija, punopravna članica Europske unije, koja je za svoje državljane koji žive u inozemstvu uvela sustav dopisnog glasovanja. Tako pripadnici talijanske manjine u Hrvatskoj na izborima u Italji glasuju dopisnim putem, iz Hrvatske.

Estonija je 2005. g. uvela internetsko glasovanje elektroničkim putem na lokalnim izborima. Te, prve godine glasalo je svega 9000 ljudi. No, 2011. g. na parlamentarnim izborima u Estoniji glasovalo je više od 100 000 birača elektroničkim putem, od kojih nekoliko tisuća Estonaca koji žive u 106 država svijeta. Na posljednjim izborima je oko 25% Estonaca iskoristilo mogućnost evotinga.

Francuska je uvelai internetsko glasovanje 2003., osobito zbog francuskih državljana s prebivalištem izvan Francuske – posebice onih koji žive u SAD-u.

U Švicarskoj je nekoliko kantona (Ženeva, Neuchatel i Zurich) omogućilo internetsko glasovanje, tako da je 2009. g. 110 000 Švicaraca iskoristilo ovu mogućnost te danas 20/% stanovnika ženevskog kantona glasa od kuće.

Brazilu svi izbori već 14 godina, od 2000., uključuju mogućnost elektroničkog glasovanja.

Finskoj od 2008. u tri okruga provode elektroničko glasovanje.

Zanimljivo je da je u Norveškoj 2011 g. uz elektroničko glasovanje uvedena i mogućnost telefonskog glasovanja za osobe koje nisu toliko tehnički potkovane. Birači su poštom dobili jedinstveni identifikacijski broj što im je omogućilo da glasaju internetski ili da ‘ukucaju’ svoj izbor telefonom.

Elektroničko i dopisno glasovanje demokratske zemlje koriste kao način osiguravanja dostupnosti glasovanja svim svojim državljanima, sprečavanje diskriminacije i povećavanje broja birača koji sudjeluju u izbornom procesu. Što se tiče Hrvatske, i Ustav RH i pravne stečevine EU zahtijevaju jednaku dostupnost glasovanja svim biračima – to u Hrvatskoj još ne postoji. Niti za glasače koji žive u dijelovima Hrvatske gdje moraju putovati na veću udaljenost kako bi mogli doći do biračkog mjesta, niti za hrvatske državljane koji prebivaju u drugim zemljama sa vrlo malim brojem biračkih mjesta.

Izvor: rž/narod.hr